Sigurno nikoga ne iznenađuje činjenica da su kladionice izuzetno popularne u Srbiji. Ako neko sumnja u to dovoljno je samo da prošeta ulicama svoga grada i imaće priliku da prebroji koliko kladionica će naći u samom centru. Štaviše, kladionice su otvorene čak i u najmanjim selima.
Brojke kažu da je prošle godine u Srbiji postojalo ukupno 1.626 uplatnih mesta tj. kladionica. To su podaci koje je redakcija Bloomberg Adria prikupila sa sajta Agencije za privredne registre i treba dodati, da ovaj popis ne sadrži u sebi online kladionice. Prema tim podacima, najveće domaće kladionice od početka ove decenije iz godine u godinu, redovno beleže rast svojih prihoda.
Možda će biti interesantan podatak da je prva kladionica u Srbiji otvorena još 1993. godine i to na stadionu OFK Beograd. To je bila kladionica Atlantik koja je istovremeno bila i prva kladionica na prostoru jugoistočne Evrope. Velika ekspanzija kladionica kod nas započinje tek posle 2000. godine.
Međutim, paralelno s tim se pojavio i internet kod nas, koji je doneo nekoliko revolucionarnih inovacija, a među njima su bila i online kazina i online kladionice. Treba istaći da u velikom broju slučajeva isti provajder na istom sajtu nudi mogućnost i za klađenje i za kazino.
Online kladionice su vrlo brzo postale izuzetno popularne. Razloga za to ima dosta. Pod jedan, za igru ne morate izaći iz svoga doma, možete da se kladite iz svoje fotelje. Uz to, zadnjih godina sve veći broj igrača koristi svoje mobilne telefone za klađenje, umesto da sednu pred računar. To obezbeđuje dodatnu udobnost, jer imate priliku za igru i ako ste u hodu, u javnom prevozu, ili čekate u redu, recimo u pošti.
Još jedna prednost online kladionica je mogućnost klađenja uživo. To znači da preko sajta kladionice imate priliku da gledate utakmicu, a tokom njenog trajanja da stavite opklade. Ova vrsta klađenja je podobna za one koji vole uzbudljivost, brze odluke. Na ovaj način možete da se kladite na to u kom minutu će doći do prvog gola, ko će dobiti prvi žuti karton, koliko kornera će imati jedna ili obe ekipe i slično.
Međutim, ako ste u potrazi za nekom stvarno inovativnom metodom za klađenje, onda je vreme da se upoznate sa kladioničarskim berzama, kakav je i orbit x exchange. Tu se radi o načinu klađenja čija je suština da se igrači klade jedni protiv drugih, znači direktno, bez prisustva kladionice. Šta je to, kako se kladi, kakve sve opklade postoje, o tome ćete saznati sve u nastavku.
Kako funkcioniše sistem P2P klađenja?
Kladioničarske berze nazivamo i P2P klađenjem, pošto se opklada realizuje direktno, bez prisustva kladionice. Igrači imaju priliku da prihvataju neku unapred definisanu kvotu koja se nalazi na sajtu preko koga stupaju u kontakt sa drugim kladioničarima, ali imaju priliku i da sami definišu kvotu, što znači da će u tom slučaju praktično oni postati bukmejkeri, odnosno “kladionica”.
Najveći broj igrača upravo iskoristi mogućnost definisanja svoje kvote na ovim platformama o čemu svedoči i podatak da su vrednosti na ovim sajtovima za 20% veće nego na sajtovima za klađenje.
Na ovim sajtovima i tokom trajanja utakmice možemo menjati kvote u zavisnosti od kretanja rezultata, znači možemo upravljati svojim dobicima i gubicima. Tu nema ograničenja u visini opklade ili dobitka, što je razlog da sve veći broj kladioničara bira ove platforme.
Vrste opklada na kladioničarskim berzama
Na ovim berzama u principu ima dve vrste opklada, back i lay. U nastavku ćemo ih prikazati, uz objašnjenje šta svaka od njih znači.
Back je tradicionalna vrsta opklade gde moramo pogoditi ishod utakmice. Znači, ako smo na primer, na utakmicu Crvene zvezde i TSC stavili 1000 dinara, a kvota na Zvezdu je 1.75, a na TSC 4.82, u slučaju pobede domaćina dobijamo 1.750 dinara, a u slučaju pobede TSC 4.820 dinara.
Istovremeno, ako smatramo da je kvota od 1.75 na pobedu Zvezde mala, možemo mi sami ponuditi veću kvotu, recimo od 1.90. Ako ovu našu ponudu prihvata neko od prisutnih igrača na platformi, onda smo došli do opklade gde možemo zaraditi više.
Lay opklada je obrnuta opklada, znači u ovoj poziciji ćemo staviti svoj novac na suprotan ishod. U prevodu to znači da ako stavimo lay opkladu na pobedu Zvezde, dobijamo u slučaju nerešenog ili pobede TSC.
Imajući u vidu da kod ove vrste opklade ne igramo protiv neke regularne kladionice nego protiv drugog igrača, postavlja se pitanje, da li će se isplaćivati dobici. Ovi sajtovi koji nude mogućnost P2P opklade posluju sa odgovarajućim licencama, pa samim tim i garantuju isplate.
Drugo zanimljivo pitanje je likvidnost klađenja na ovim stranicama. Naravno, što veći broj igrača prati neku utakmicu i stavlja svoje opklade, time se povećava mogućnost za trgovinu, za svoje kvote i za dobitke. Kod ovih sajtova princip je isti kao i kod klasičnih kladionica. Neku utakmicu engleske Premijer Lige će sigurno pratiti više kladioničara nego utakmicu neke niže domaće lige.
Gde naći sajtove za P2P opkladu?
Ako si posle čitanja ovog teksta doneo odluku da ćeš isprobati ovu vrstu opklade, prvo pitanje jeste gde možeš naći ovakve sajtove. Postoje neki sajtovi koji nude isključivo berzansko klađenje, ali i takvi gde možete da birate između ove i klasične metode klađenja.
Najveći sajt koji nudi opcije za P2P klađenja trenutno ima preko pet miliona klijenata. Vodeći sajtovi koji nude ovu uslugu obično nude i različita uputstva sa primerima, olakšavajući tako igračima da razumeju ovaj način klađenja i da budu uspešni u tome.
I na kraju nekoliko rečenica o tome kome se preporučuje ova vrsta klađenja. Pre svega profesionalcima, onima koji već igraju nekoliko godina i imaju iskustva na tom polju. Početnicima je bolje da se klade na klasičnim sajtovima gde postoje definisane kvote, pravila i praktično nemaju drugi zadatak osim da stave svoje opklade.
Kasnije, kad već imaju neko iskustvo, mogu probati i P2P način klađenja. Ono što je bitno je da ova vrsta klađenja više odgovara ljudima koji eventualno imaju neka iskustva u trgovanju na berzama i imaju sposobnost analitičkog razmišljanja. Istovremeno, za berzansko klađenje su potrebni i smirenost, samokontrola i sposobnost definisanja različitih strategija.
Leave a Comment